Volim Jajce
Aktualno BiH TOP

Mihovil Pavlinović: Ustaj … Ustaj, vilo, ustaj, dušo, Da pjevamo rodu svom: Ustaj, rode, ustaj, dive …

Ustaj
Ustaj, vilo, ustaj, dušo, Da pjevamo rodu svom: Ustaj, rode, ustaj, dive, Cika zora danu tvom. Da premećem šume, polja, Da pregazim sinja mora, Da se penjem uz planine, Da zaronim u dubine, Sve me nutka, sve mi vapi: Ustaj, ustaj rodu svom. Ustaj, vilo, ustaj, dušo, Da pjevamo rodu svom: Ustaj, rode, ustaj, dive, Cika zora danu tvom! Krvoloci izklaše te; Susilnici sputiše te; Viekovi te strovalili, Nevjernici uročili. Da naruže, da nagrde, Da krv liju … utaman! Ustaj, vilo, ustaj, dušo, Da pjevamo rodu svom: Ustaj, rode, ustaj, dive, Cika zora danu tvom!
Mihovil Pavlinović

Mihovil Pavlinović bio je istaknuta ličnost u hrvatskoj književnoj, kulturnoj i političkoj povijesti u drugoj polovini XIX. stoljeća. Rodio se u Podgori 28. siječnja 1831., školovao se u Makarskoj, Splitu i Zadru, a zadnju godinu svojih studija proveo je na Visokoj franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 23. rujna 1854. u splitskoj katedrali, a nakon toga je župnik u Drašnicama do 17. travnja 1855., kada je postao župnik svog rodnog mjesta Podgora, gdje je i umro 18. svibnja. 1887. Bio je veliki politički i kulturni djelatnik, a mnogi događaji koji su se zbili u Dalmaciji, sjevernoj Hrvatskoj tijesno su povezani s njegovim imenom i dugogodišnjim neumornim radom. Mihovil Pavlinović je bio velika i važna politička osobnost sa kojom se mogu uspoređivati samo Strossmayer, kako je o njemu napisao Kosta Vojnović: …Zanosan, silan poticatelj svih vrlina, junački neustrašivi vođa u borbi za narodni jezik i narodna prava. Nije umio nikome laskati, nije umio sticati ni časti ni blaga, ali je znao voditi k pobjedi, znao sokoliti plašljive i jačati slabiće.
Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru 1860., a tada je zastupao Vrgorac, dok je za zastupnika Imotske krajine biran u Dalmatinski sabor 1870. U Imotskom je izrekao svoja dva znamenita govora: Besjeda na slavi Imotske čitaonice i Besjeda svojim biračima, a ovo su njegovi najvažniji politički govori jer je u njima iskazan program njegova kasnijeg političkog djelovanja. Govor Besjeda na slavi Imotske čitaonice tiskan kao knjižica posvetio je fra Ivanu Gliboti (1831. – 1901.) riječima: Utemeljitelju Hrvatske Imotske čitaonice Otcu Ivanu Gliboti, a u govoru Besjeda svojim biračima, koji je također tiskan kao knjižica nabraja 44 izabrana birača iz imotskog kotara, koji su ga 1870. izabrali za zastupnika u Dalmatinski sabor. Među njima su i četiri Slivanjca: Dujam Glibota, fra Ivan Glibota, Josip Glavaš i Ante Jukić slivanjski glavar tih godina poznat po odgovoru talijanaškom poreznom pristavu u Imotskom Gustavu Caenazzu, koji mu je poslao službeni dopis na talijanskom jeziku, na koji mu je glavar Ante Jukić, odgovorio: Potpisani glavar povraća nekakve karte tomu slavnome C.K. poreznom uredu u Imotskom, jer ja ne razumin talijanskog jezika, niti ću iste više primati, dokle mi u momu jeziku ne pišete. Ako vi hrvatski ne razumite ja kriv nisam; čiji se kruh jide, onoga se naroda jezik govori i piše.

Mihovil Pavlinović je biran za zastupnika u Carevinsko vijeće u Beču 1873., 1879. i 1875. gdje je bio imotskim zastupnikom. Prvi je u Dalmatinskom saboru progovorio hrvatskim jezikom na početku prvog saborskog zasjedanja 1861. i tada će pokrenuti jezično pitanje i tražiti da se hrvatski jezik izjednači sa talijanskim kao službeni jezik, a to će se ostvariti tek 21. srpnja 1883.,
kada hrvatski jezik postaje uredovni jezik Dalmatinskog sabora i Zemaljskog odbora. Pavlinović se je u književnom radu istaknuo kao zapisivač narodnih pjesama, izraza, poslovica, te kao pisac putopisa, pjesama, besjeda, a važnija su mu djela: Ognjišar (1867.), Pjesme i besjede (1873.),
Različiti spisi (1875.), Pučki spisi (1876.), Puti (1888.) i druga. Mihovil Pavlinović je 1876. predao
Matici hrvatskoj dva sveska svojih rukopisnih zapisa narodnih pjesama u kojim je 1612 narodnih pjesama, koje je zapisao po Dalmaciji, Hercegovini, Bosni. Sakupljajući narodne pjesme Pavlinović je upoznao i prilike u kojima narod živi od socijalnih do prosvjetnih i zdravstvenih, pa je kao zastupnik u Dalmatinskom saboru i mogao izjaviti: Poznajem kao na dlanu naše krajine Drnišku, Kninsku, Sinjsku, Imotsku, Vrgorsku, Neretvansku i Primorsku.

Izvor: Slivno – list župe Presvetoga Trojstva – Slivno

Povezani Članci

OBOREN REKORD: Na Kupresu danas više od 1000 Ivana

Volim Jajce

Akademik Rudolf poklopio Komšića kao malog od kužine: “Neka taj dečko nešto pročita…”

Volim Jajce

HRVATI JAJCA KAO PRIMJER DRUGIMA Dr.Stipan Jezerčić u emisiji “Hrvatima izvan domovine-1.sat” Hrvatskog radija

Volim Jajce
Učitavanje....